Industrija igrica u Srbiji beleži stalni rast i zaradu sa preko 100 miliona evra godišnje. Osim što konstantno vape za novim stručnjacima, strane kompanije sve više ulažu u tu industriju u našoj zemlji. Dok igramo neku igricu na telefonu ili kompjuteru, ne razmišljamo kako ona nastaje niti koliko znanja, posvećenosti i inspiracije u taj posao ulažu njeni kreatori.
Kao i za svaki kulinarski recept, tako i ovde, osim truda i kreativnosti, potreban je onaj specijalni sastojak - mnogo ljubavi. Iza jedne igrice neretko stoji rad nekoliko članova, između ostalih-važan je rad na animaciji.
"Izuzetno je bitan taj deo oko kreiranja likova odnosno karaktera u igrama, pogotovo ako je reč o glavnom protagonisti, igrač treba da se poveže sa njim i da mu kako vizuelno tako i karakterno odgovara", ističe Radovan Popov, vođa tima za animaciju.
Kao mali je, kaže, oduvek voleo da igra ige, ali ga oduvek zanimalo kako te igre "zapravo rade", kako
Gejming industrija beleži veliki rast i toj struci su potrebni ljudi,te je poziv za eksperte uvek otvoren. O atraktivnosti tog tržišta govore i podaci da se već nekoliko godina velike svetske kompanije odlučuju da ulažu u gejmerske firme upravo u Srbiji.
Industrija igrica je u protekloj godini u Srbiji zaradila 120 miliona evra. Trenutno, tržište broji oko 120 studija gde se prave igrice i više od dve hiljade zaposlenih u toj industriji samo u Srbiji.
"Želja za igrama, od kada su one nastale, iz godine u godinu je sve veća. Taj rast vrlo konkretno meri se milijardama dolara svake godine. Sav taj novac, ulaganjem u nove igre vraća se u industriju, a istraživači i ostali gejming studiji neprekidno rade na tome da pronađu model i igru koja će zadovoljiti sve veći broj igrača na svetskom nivou", kaže Dunja Funduk, marketing menadžer u gejming kompaniji.
I kako svaka igrica počinje od kreiranja pokreta, upravo na smer Animacija u Inženjerstvu na FTN-u u Novom Sadu, prošle godine upisana je jubilarna 10. generacija. Njihovi radovi su obojeni kreativnošću, znanjem iz elektrotehnike, računarstva i matematike. Diskretni umetnici, ali ipak inženjeri.
Prof. Dr Ratko Obradović sa Odsek za Animaciju kaže: "Do sada imamo oko 150 diplomiranih studenata, 100 apsolvenata, tih 250 momaka i devojaka rade po novosadskim i beogradskim kompanijama, uglavnom privatnim, i po inostranstvu i bave se gejmingom, animacijom, vizuelnim efektima, filmom kompozitingom i tehnologijama poput virtuelne i proširene realnosti a neki su osnovali i sopstvene startapove.
I dok se tehnologija stalno menja, nastaju novi softveri, novi pristupi a to je oblast sa kojom se ceo život zajedno raste. Kad god budete zaigrali igricu, makar na telefonu, setite se koliko je u nju uloženo znanja, mašte i truda.